Image default
aktuelnosti

Riječ stručnjaka: Za više mlijeka, treba i dosta koncentrata

PODGORICA – Krava koja se hrani ljeti na ispaši, a zimi joj se dodaje sijeno, sjenaža, silaža i ostale pripremljene travne smješe, koje su adekvatno sakupljene i čuvane, ne može imati aflatoksin u mlijeku – kaže za Pobjedu stručnjak iz Službe za selekciju stoke Ministarstva poljoprivrede Ranko Bogavac.

On kaže da je ovaj način ishrane krava najprirodniji i tradicionalno zastupljen u Crnoj Gori, a da takve krave daju dnevno od 13 do 20 litara mlijeka, zavisno od kvaliteta hrane.

Ako se želi povećati mlječnost grla, prema njegovim riječima, treba kao dopunu osnovnoj hrani dodavati koncentrat.

Osnovnom obroku da bi krave dale do 13 litara mlijeka dnevno ne bi trebalo da dodavati koncentrat. Ako bi ispaša i kabasta hrana bili kvalitetni, sa dobrim sadržajem ugljenih hidrata, minerala i vitamina, mogle bi dati i do 20 litara mlijeka. Ko, međutim, želi veću proizvodnju treba dodavati koncentrat. Dodavanjem jednog kilograma koncentrata daje od dva do tri litra mlijeka – kaže Bogavac.

Mjera koncentrata

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori imamo farme gdje je prosjek proizvodnje mlijeka 10 hiljada litara po grlu za 305 dana, što znači 35 do 40 litara mlijeka.

Za tu proizvodnju, treba dosta koncentrata. To dovodi do iscrpljivanja muznog grla, ono manje živi, produžena mu je laktacija, reprodukcija više nije jedno tele za godinu i potrebni su mu mineralno vitaminski dodaci – kaže Bogavac.
On ističe da koncentrat, ukoliko ne sadrži mikotoksine, kao što je imala određena količina ovogodišnje proizvodnje, nije u osnovi loša hrana, ali se mora pažljivo koristiti, odnosno povećavati udio samo do granice povećanja mliječnosti.

Koncentrat treba dodavati samo u visokoj mliječnoj proizvodnji, ali voditi računa da prisustvo konetrovane hrane ne prođe više od 50 do 60 odsto od ukupnog obroka, kako ne bi došlo do poremećaja u varenju, obzirom da su goveda krupni preživari koji po prirodi koriste kabastu hranu, odnosno voluminoznu (zelena masa, sijeno, silaža, slamaža, slama, kukuruzina…) – objašnjava Bogavac.

Priroda u mlijeku

Naš sagovornik poručuje stočarima u Crnoj Gori da za ishranu krava muzara što više da koriste ispašu, a zimi dobro pripremljenu kabastu hranu.

Naše podneblje bogato je biljem sa mnogo vrsta eteričnih ulja. Sve to utiče na kvalitet mlijeka koje ima bolje parametre kvaliteta. To mlijeko ima prirodu Crne Core u sebi i ne treba se lako odreći tih potencijala – kaže Bogavac.
On kaže da je ispaša najjeftiniji oblik ishrane krava, a boravak na travnjaku, čistom vazduhu i suncu povoljno djeluje i na zdravlje životinje.

On kaže da koncentrat nije jedini u kome se može naći aflatoksin, već da se on može javiti i u sijenu, sjenaži ili silaži, ako je ova hrana za životinje spremna u lošim vremenskim uslovima, sa povećanom vlažnošću, zatim ako su loši uslovi lagerovanja.

Tada, osim gubitka hranljivih materija, može doći i do stvaranja buđi i plijesni, koje stvaraju mikotoksine, aflatoksine. Oni se mogu naći i u sijenu iz koga je odstranjen buđavi dio. Ako bi mogle da biraju, životinje ne bi takvu hranu uzimale, ali u štalskom uzgoju moraju. Ulazak aflatoksina u digestivni trakt životinje u manjoj koncentraciji ne djeluje toliko na zdravlje preživara, jer imaju specifično varenje. Prolazi preko krvi do vimena i izlučuje se putem mlijeka, i rizičniji su za zdravlje ljudi koji ga piju – objašnjava Bogavac.

On napominje da aflatoksin može biti na isti način i u silaži i sjenaži, ako se one ne spreme u odgovarajućim uslovima i predviđen način.

Ako se masa ne isitni, sabije uz prisustvo vazduha može doći do njenog kvarenja. Tada kisjelina konzervira masu i godinama je to hranivo dobro za ishranu – kaže naš sagovornik.

Priprema i čuvanje

On vjeruje da farmeri u Crnoj Gori tradicionalno znaju da spremaju sijeno do željene suve materije, a da su dobra iskustva i sa sjenažom i silažom, koja je počela da se pravi na nekim imanjima prije dvije godine.

On dodaje da koncentrovana hrana dobije aflatoksin ako se prilikom ubiranja žitarica ili skladištenja spoje određeni vremenski uslovi i ako se poslije proces sakupljanja i lagerovanja ne odradi u skladu sa tim rizikom.

Žitarice moraju biti skladištene sa sadržajem vlažnosti od 13 do 14 odsto. Ako je vlažnost veća, skladište neadekvatno stvaraju se uslovi za razvoj gljive. Plijesni i aflatoksini se mogu stvoriti na biljkama i u polju, uz visoku vlažnost, kiseonik i dugo trajanje ubiranja. Takav, recimo, kukuruz treba tehnološki doraditi do željene vlažnosti za skladištenje – kaže Bogavac.

Ima načina da se eliminiše aflatoksin

Ako se stočna hrana zaražena aflatoksinom daje kravama, postoji način da se on ne nađe i u mlijeku koje one daju. Nije riječ o novom izumu, već o proizvodima koji odavno postoje na tržištu – na bazi prirodnih minerala, koji se dodaju stočnoj hrani.

To su supstance na bazi prirodnih minerala zeolita, ali i bentonita, koji imaju moć da kao sunđer apsorbuju aflatoksine iz digestivnog trakta životinje, a zatim ga neškodljivo izbacuju kroz urin. Mlijeko ostaje čisto bez aflatoksina. Ove supstance pojedini veći proizvođači dodaju koncentrovanoj hrani koju prave, iako ne ulaze u osnovnu recepturu i poskupljuju proizvod. Prodaju se i zasebno na tržištu, pa ga u mnogim zemljama farmeri dodaju sami, kako bi otklonili sumnju da im mlijeko može biti kontaminirano – kaže Bogavac.

Nije mu, kako kaže, poznato da li ovih preparata ima na tržištu Crne Gore, a nije siguran ni da su naši farmeri čuli za ovu mogućnost, obzirom da se sada prvi put srijećemo sa aflatoksinima u stočnoj hrani i mlijeku.

Lakše kupiti koncentrat, nego kositi livadu

Stručnjak za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Ranko Bogavac kaže da na mnogim crnogorskim farmama kabastu hranu u velikoj mjeri mijenjaju koncentrovanom, a livade ostaju nepokošene, čak i one najkvalitetnije.

Našim farmerima problem su usitnjena imanja i mali prinosi proizvedene stočne hrane po hektru površine. To nadomještaju stočnom hranom koju je lakše kupiti, nego ulagati rad, mašine i sve ostalo u košenje i pripremu – kaže Bogavac.

On smatra da bi mnoge livade i oranice mogle povećati prinos, a time i isplativost proizvodnje sopstvene stočne hrane, ako bi farmeri počeli da popravljaju kvalitet tih površina, jednostavno đubrenjem ili sijanjem travno-djetelinskih smješa, lucerke…

Sa povećanjem prinosa pojeftinili bi cijenu koštanja sijena. Opravdano je da budu pokošene površine gdje su prinosi 1.500 do 2.000 kilograma po hektaru, a na prirodnim travnjacima i više. Mnoge nijesu bile pokošene – kaže Bogavac, zaključujući da se zemljište kao osnovni resurs ne može zapostavljati, a da neko drugi rješava probleme profitabilnosti.


Izvor: Pobjeda

Vezani članci

O PROJEKTU : ‘Farm to Fork Academy for Green Western Balkans – Our shared European future ‘

admin

JAVNI POZIV za dodjelu podrške organskoj proizvodnji za 2024. godinu

admin

Najavljen javni poziv za prerađivački sektor kroz IPARD III program: 7,2 miliona eura dostupno za prerađivački sektor u okviru novog IPARD poziva

admin